Aktualnosti

U Hotelu Diplomat, 18.prosinca 2023. održan je Okrugli stol Koalicije za socijalno stanovanje. Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH, Marica Mirić pozdravlja sve sudionike okupljene uživo i na Zoom platformi (Đordana Barbarić, Udruga Most, Helena Babić, Hrvatska mreža za beskućnike, Jana Milin Herceg, Crveni križ Pula). Predsjednica posebno pozdravlja i zahvaljuje Mileni Koren, koja se pridružuje ovom Okruglom stolu u ime MROSP-a.

Predsjednica navodi kako je važno razraditi zajedničke korake za aktivizam u 2024. godini po pitanju stanovanja osoba s invaliditetom u RH. Naglašava kako se i prilikom provedbe znanstveno-istraživačkog projekta Platforma 50+ socijalno stanovanje pokazalo kao prioritetno područje. S obzirom na to da su Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. trebali biti gotovi do rujna 2023. godine, naglašava  važnost da se ministru Branku Bačiću uputi dopis radi uključivanja pitanja socijalnog stanovanja. Milena Koren navodi kako MROSP aktivno provodi koncept neovisnog življenja u praksi osiguravanjem sredstava, te da je to jedna od smjernica djelovanja.

Predsjednica nadalje razlaže definiciju socijalnog stanovanja kao osiguravanja dostojnog, pristojnog i pristupačnog stanovanja za sve te da u RH ne postoji sustavno organizirano socijalno stanovanje niti opći popis kojim je regulirano. Većina europskih zemalja ima dugogodišnju tradiciju socijalnog stanovanja kao što su: Austrija, Danska i Nizozemska (veliki fond socijalnih stanova), Francuska, Irska i Finska (umjereni fond socijalnih stanova), Njemačka, Belgija, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Portugal i Slovenija (mali fond socijalnih stanova). Republika Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora imaju Zakon o socijalnom stanovanju ili neki drugi propis kojem je ono regulirano. Naglašava se važnost Europskog stupa socijalnih prava, kao i Akcijskog plana za provedbu Europskog stupa socijalnih prava koji izričito naglašava osobe s invaliditetom kao ranjivu skupinu. Također se naglašava i Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.-2030.

Milena Koren nadalje navodi kako je rad Ministarstva fokusiran na proces deinstitucionalizacije, te da se s Europskom komisijom razgovaralo o socijalnom stanovanju i organiziranom stanovanju, iako su to dvije različite stvari. Naglašeno je da postoji potreba da se socijalno stanovanje definira u lokalnoj zajednici.  Krajem sljedeće godine planira se natječaj za financijski instrument za ugovorene pružatelje socijalnih usluga, odnosno za ustanove kojima je osnivač RH. Kao inovativna socijalna usluga, to bi bila kombinacija kredita i granta za udruge. Ističe se važnost lokalnih zajednica kao ključnih u prepoznavanju potreba.

Đordana Barbarić iz splitske udruge Most, naglašava kako je zabrinutost prisutna jer je veliki broj ljudi koji su u riziku od siromaštva, kao i sve veći broj beskućnik, a ne postoje strategije stanovanja ni na lokalnim razinama. Predlaže da se više ministarstava uključi jer je važno da nitko nije bez krova nad glavom.

Helena Babić iz Hrvatske mreže beskućnika u svom izlaganju predstavlja Housing First model u radu s beskućnicima, kao inovativnu usluge u radu s beskućnicima. Navodi kako je tradicionalni Model bio problematičan jer nije bilo rješenja nakon prestanka mogućnosti korištenja usluge prihvatilišta/prenoćišta. Kroz Međunarodno umrežavanje i članstvo u World Habitat-u osiguran je Housing First trening koji je pokazao dobre rezultate u europskim zemljama (E UMA CASA, Portugal). Čovjeka se direktno s ceste stavlja u trajno stanovanje s kontinuiranom podrškom (liječenje, mijenjanje ponašanja...) Koriste se privatni iznajmljeni stanovi dugotrajnim beskućnicima, te se osigurava podrška kroz tjedne kućne posjete. Također, korisnika se može povezati i s drugim uslugama kao što su primjerice obrazovne. Smjernice za budućnost koje provode Mađarska, Italija, Irska, Nizozemska je prikazan u dokumentu preporuka.

Smjernice su usmjerene na lokalnu samoupravu: poticanje izgradnje novih socijalnih stanova, postavljanje godišnjih ciljeva za smanjenje broja beskućnika, traženje lokalnih partnera za pružanje usluga koji daju prioritet pristupima usmjerenim na stanovanje, aktivno sudjelovanje u izradi nacionalnih i regionalnih strategija kao i programiranju, provedbi i praćenju namjenskih EU fondova.

U Puli je prvi stan iznajmljen prema Housing First načelima. Hrvatska mreža beskućnika sada je dio Crvenog križa u Puli te se u suradnji s gradom Pula  organiziraju mobilni timovi koji rade na terene i direktno s ljudima, ukoliko je  netko u riziku. Jana Milin Herceg iz Crvenog križa Pula navodi dobra primjer irske Strategije do 2030.  podijeljene u 9 kategorija, te je za svaku kategoriju izrađena posebna strategija i akcijski plan. Stoga je od izuzetne važnosti da strategija obuhvati sve stanovnike RH. Preporuča se uključiti i druge dionike (turističke agencije, agencije za nekretnine...), kao i zajednicki sastanci kako bi se napravila dobra strategija. U daljnjoj raspravi sudionici su naglasili kako je kvaliteta usluge osnova svega, te kako Kampanja mora završiti prijedlogom zakona o socijalnom stanovanju.

Predsjednica iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih u razgovoru je s Helenom Babić iz Hrvatske mreže za beskućnike ponudila suradnju i ostvarivanje potrebne podrške.  Što se tiče stanovanja, nadodala je kako gluho slijepe osobe kao i gluhe osobe vole biti zajedno te bi povrh svega izabrale zajedničko stanovanje, a ne nužno domove koje je više za starije osobe i osobe koje trebaju medicinsku njegu.

            Zaključeno je da će se u veljači 2024. održati novi zajednički sastanak na kojem će se usvojiti plan nastavka Kampanje.