Aktualnosti

Tradicionalni 29. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, o temi „Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti“ održan je u hotelu Diplomat, od 21. - 22. listopada 2024. Organizatori Simpozija bili su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje i AccessibleEU Hrvatska. Pokrovitelji Simpozija bili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) te Grad Zagreb. Na Simpoziju je sudjelovalo 243 sudionika, a putem Zooma 110 sudionika. Magdalena Guzalić, stručna suradnica u SOIH-u, uspješno je vodila sudionike kroz bogat program Simpozija.

Magdalena Guzalić, stručna suradnica u SOIH-u i moderatorica Simpozija

Sudionici Simpozija

Sudionike Simpozija pozdravila je Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, i istaknula važnost suradnje na unapređenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom te posebno zahvalila pokroviteljima i suorganizatorima. Okupljenima su se obratili i profesor Ljubomir Miščević, nacionalni ekspert za pristupačnost; Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba; Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; Ivan Prgomet, ravnatelj Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom; Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva; Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom; Ljubica Lukačić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora; Marin Piletić, ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića, te Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske koja je i otvorila Simpozij.

Marica Mirić, predsjednica SOIH-a

Profesor Ljubomir Miščević, nacionalni ekspert za pristupačnost Hrvatske

Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Ivan Prgomet, ravnatelj Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom

Ljubica Lukačić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora

Marin Piletić, ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića

Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske gospodina Zorana Milanovića

Ljubica Lukačić, Melita Mulić, Marica Mirić, Marin Piletić, Marija Pletikosa

Radni dio programa započeo je predavanjem prof. dr. sc. Anne Rosken, članice Akademske mreže europskih stručnjaka za invaliditet (ANED). Profesorica Rosken je i konzultantica za menadžment, keynote govornica, autorica i vodi vlastiti institut za razvoj vodstva i medijaciju u Hamburgu. Radi za važne organizacije kao što su Europska komisija, ICF, EASPD, WHO, VVA i Uri-Soca. Anne Rosken jedna je od vodećih stručnjakinja za invaliditet, zdravlje i rad u Europi, a predstavila je temu „Upravljanje invaliditetom“ putem Zoom platforme. U svom govoru, profesorica Rosken istaknula je ključne aspekte upravljanja invaliditetom na europskoj razini, naglašavajući važnost inkluzivnih politika i sustava podrške osobama s invaliditetom. Također je naglasila kako je potrebno intenzivno raditi na unaprjeđenju međusektorske suradnje.

prof. dr. sc. Anne Rosken, članica Akademske mreže europskih stručnjaka za invaliditet (ANED)

Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predstavio je inovativni program mikro-kvalifikacija putem vaučera, koji je osmišljen kako bi osobama s invaliditetom omogućio jednostavniji pristup obrazovnim programima. Naglasio je važnost ovakvih inicijativa u poticanju zapošljavanja te osposobljavanju osoba s invaliditetom za sudjelovanje na tržištu rada. Vidiš je istaknuo kako ovaj model može biti posebno koristan za one koji žele brzo steći specifične vještine potrebne za zapošljavanje u određenim sektorima. Uputio je sudionike skupa da ga posebno koriste za edukaciju osobnih asistenata i njegovatelja, ali i za unapređenje kompetencija suradnika.

Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, predstavio je o dugoročne izazove i prilike održivog financiranja udruga osoba s invaliditetom, naglašavajući važnost stabilnih i održivih izvora sredstava. U svom izlaganju istaknuo je kako ne samo da su financijski resursi ključni za rad udruga, već i transparentnost i odgovorno upravljanje tim sredstvima. Posebno je istaknuto da bi udruge morale imati više različitih izvora financiranja te je pozvao na korištenje vaučera.

Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

Dr. med. Davor Čorak, iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pojasnio je zašto pregled korisnika nije uvijek neophodan za vještačenja, ali u nekim posebnim slučajevima može poboljšati točnost procjene. Objasnio je kako se Barthelov indeks koristi za mjerenje sposobnosti obavljanja osnovnih svakodnevnih aktivnosti, poput hranjenja, oblačenja i kretanja, te zašto je ovaj alat važan u određivanju stupnja invaliditeta. Po završetku predavanja, razvila se konstruktivna rasprava sa sudionicima vezana uz probleme vještačenja i određivanja Barthelovog indeksa u praksi.

Dr. med. Davor Čorak, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Bojana Dražić iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavila je koncept zaštitnih radnih mjesta (u zaštitnim i integrativnim radionicama), istaknuvši kako ona predstavljaju prvi korak prema potpunoj radnoj integraciji osoba s invaliditetom. U svom izlaganju, naglasila je važnost prilagodbe radnih mjesta potrebama zaposlenika s invaliditetom te poticanje poslodavaca na pružanje mogućnosti za profesionalni razvoj. Istaknula je kako zaštitna radna mjesta mogu poslužiti kao odskočna daska za prelazak na otvoreno tržište rada, no također upozorila na izazove u provedbi ovog modela.

Bojana Dražić, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Željko Skelin iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, govorio je o poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji su dostupni udrugama. Istaknuo je kako je cilj ovih poticaja osigurati da udruge mogu zapošljavati osobe s invaliditetom i nuditi im dugoročna rješenja za radnu integraciju. Naglasio je i važnost pravilnog korištenja sredstava i sprečavanja dvostrukog financiranja, kako bi se osigurala pravedna i odgovorna distribucija javnih i privatnih resursa.

Željko Skelin, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Okrugli stol „Izazovi u primjeni Zakona o osobnoj asistenciji“ okupio je predstavnike udruga, institucija i osoba s invaliditetom koji su raspravljali o primjeni Zakona o osobnoj asistenciji. Okrugli stol moderirale su stručnjakinje Zvjezdana Bogdanović-MROSP, Vesna Mužina-POSI, Marina Malenovski Negran-HZSR i Marica Mirić-SOIH. Istaknuti su glavni izazovi s kojima se susreću korisnici, osobni asistenti i pružatelji usluga osobne asistencije, poput  individualne procjene kroz koju se određuju sati rada asistenta koje je nemoguće primijeniti pri zapošljavanju, otežano financiranje  zbog godišnjih odmora, bolovanja i velikih troškova prijevoza u manjim sredinama, nedovoljnog broja osoba koje se javljaju na natječaje i drugi. Sudionici su dali niz preporuka, uključujući povećanje financijskih sredstava, izrada kurikuluma za osobne asistente, uvrštenje zanimanja osobnog asistenta u Hrvatski kvalifikacijski okvir, te niz drugih prijedloga kako bi se osigurao bolji i efikasniji sustav podrške.

Vesna Mužina-POSI, Zvjezdana Bogdanović-MROSP, Marina Malenovski Negran-HZSR i Marica Mirić-SOIH

Sudionici Okruglog stola

Sudionici Okruglog stola

Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, istaknula je značaj pasa pomagača u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom. Naglasila je kako psi pomagači ne samo da pružaju fizičku podršku, već i znatno poboljšavaju emocionalnu i socijalnu kvalitetu života korisnika. Kroz prikaz putem filmova te objašnjenje 2 primjera iz prakse, Lana Glavan je prikazala kako prisutnost pasa pomagača smanjuje anksioznost kod djece s teškoćama u razvoju  i odraslih s invaliditetom i poboljšava njihovu samostalnost.

Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet i Lana Glavan, trenerica u udruzi

Zorana Uzelac Bošnjak, voditeljica Odjela za socijalno uključivanje, planiranje, pripremu i provedbu razvojnih projekata u socijalnoj zaštiti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, predstavila je Program osnaživanja i poticanja zapošljavanja teže zapošljivih skupina, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom. Program je uključivao različite oblike edukacija, savjetovanja i potpore, a cilj mu je povećavanje šansi za zapošljavanje osoba s invaliditetom u privatnom i javnom sektoru.

Zorana Uzelac Bošnjak, voditeljica Odjela za socijalno uključivanje, planiranje, pripremu i provedbu razvojnih projekata u socijalnoj zaštiti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom

Štefica Roginić , voditeljica SOIH - SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja, prikazala je specifične izazove s kojima se suočavaju žene s invaliditetom koje su pretrpjele nasilje. Izlaganje je obuhvatilo iskustva iz dugogodišnjeg rada na pružanju psihološke i pravne pomoći ženama s invaliditetom, ističući kako je važna podrška zajednice i stvaranje sigurnih prostora u kojima žene mogu potražiti pomoć. Naglasila je važnost prijave nasilja te je pozvala da se u udrugama potakne još veće uključivanje žena s invaliditetom u SOIH – Mrežu žena s invaliditetom.

Štefica Roginić, voditeljica SOIH - SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja

Ana Sršen, dopredsjednica Hrvatskog paraolimpijskog odbora, predstavila je značaj sporta u životu osoba s invaliditetom. Prikazala je pozitivne primjere sportaša s invaliditetom koji su postigli iznimne uspjehe na međunarodnoj razini, te je naglasila važnost sportskih aktivnosti u poboljšanju fizičke kondicije, mentalnog zdravlja i socijalne inkluzije. Sršen je ujedno i istaknula programe i stranice na kojima se može dobiti više informacija o sportu osoba s invaliditetom, kao što su kampanja We The 15, Narator swimming club, Parasportovi.com te Sport4All online edukaciju koja će se održati u studenom ove godine.

Ana Sršen, dopredsjednica Hrvatskog paraolimpijskog odbora

Ivana Kučina, dopredsjednica Društva distrofičara Zagreb, predstavila je „Canvu za početnike“, fokusirajući se na mogućnosti koje ovaj digitalni alat pruža neprofitnim organizacijama. Canva omogućuje jednostavno kreiranje vizualnih sadržaja za društvene mreže, letke i promotivne materijale, a Kučina je istaknula kako vizualna komunikacija može pomoći u boljoj vidljivosti rada udruga te privući potencijalne donatore i partnere.

Ivana Kučina, dopredsjednica Društva distrofičara Zagreb

Panel raspravu o zapošljavanju osoba s invaliditetom moderirala je Marica Mirić, SOIH, a panelisti su bili Roman Baštijan (predstavnik osoba s invaliditetom, savez SUMSI), Bojana Dražić (ZOSI), Monika Hartek (HZZ), Tea Botinčan (CPRZ) i Natalija Krajnović (POSI).  Panelisti su dali ocjenu postojećeg stanja, prikazali što je svaki od sustava koje predstavljaju učinio u zadnje vrijeme te prijedloge za unapređenje sustava. Rasprava je pokazala da je došlo do značajnog napretka u sustavu zapošljavanja, da svaki sustav kontinuirano radi na unapređenju i uvođenju novih rješenja, ali da je potrebno i dalje raditi na zakonskom okviru, poticajima, radnom vremenu, ali i na boljem povezivanju sustava. Također je naglašena potreba za boljom suradnjom između obrazovnog sustava i tržišta rada, kako bi se osigurala odgovarajuća edukacija i priprema za radno mjesto.

Natalija Krajnović (POSI), Tea Botinčan (CPRZ), Marica Mirić (SOIH), Monika Hartek (HZZ), Bojana Dražić (ZOSI) i Roman Baštijan (predstavnik osoba s invaliditetom, savez SUMSI)

Sudionici Panel rasprave

Prvi dan Simpozija završen je raspravom i iznošenjem zaključaka koje je predstavila Marica Mirić i bit će objavljeni na web stranici SOIH-a. U večernjim satima nastavljeno je neformalno druženje uz glazbenu izvedbu Damira Jurena.

Drugog dana Simpozija održala se Konferencija „Zajedno znanjem“ – Centri znanja zajedno, pod motom „Nije znanje znanje znati već je znanje znanje dati“. Pozdravnim govorima sudionicima su se obratili Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, profesor Ljubomir Miščević, nacionalni stručnjak za pristupačnost Hrvatske, Marko Vešligaj, europarlamentarac i gradonačelnik Pregrade putem video obraćanja te profesor Matjaž Debevc, nacionalni ekspert za pristupačnost u Sloveniji putem pisma upućenog sudionicima.

Marica Mirić, predsjednica SOIH-a

Marko Vešligaj, europarlamentarac i gradonačelnik Pregrade

Osim izlaganja koja su se odnosila na Zajedničke javne prostore, kao doprinos navedenoj temi, program je obuhvaćao i teme vezane za Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. koje se odnose na područja digitalne Hrvatske, uključive i solidarne Hrvatske te zelene i održive Hrvatske koji su sastavnica djelovanja Centara znanja.

Simpozij je započeo izlaganjem profesora Ljubomira Miščevića s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio temu Zajednički pristupačni javni prostori u urbanoj okolini. Miščević je istaknuo kako je ključno da javni prostori budu dizajnirani s univerzalnim pristupom, kako bi se osiguralo da svi građani, bez obzira na fizičke sposobnosti, mogu ravnopravno sudjelovati u životu zajednice. Posebno je naglasio važnost uključivanja pristupačnosti u urbanističke planove i projekte gradnje.

Profesor Ljubomir Miščević, nacionalni ekspert za pristupačnost Hrvatske

Sanja Bencetić s Arhitektonskog fakulteta, nastavila je temu s izlaganjem Pristupačno, dostupno, inkluzivno, gdje je istaknula kako pristupačnost ne podrazumijeva samo fizički pristup zgradama, nego i osiguranje jednakih prilika za sve. Bencetić je naglasila važnost inkluzivnog dizajna koji se temelji na potrebama različitih korisnika, uključujući osobe s invaliditetom te je svim sudionicima približila terminologiju.

Profesorica Sanja Bencetić, s Arhitektonskog fakulteta

Snježana Turalija, vlasnica GREENiKA poslovnog savjetovanja, DGNB konzultantica, u svom izlaganju Zahtjevi DGNB međunarodnog certifikata održive gradnje u kontekstu univerzalnog dizajna – dizajna za sve! približila je sudionicima proces DGNB certificiranja kao alata za mjerenje održivosti, posebno u kontekstu pristupačnosti. Istaknula je da univerzalni dizajn postaje sve važniji kriterij pri ocjenjivanju održivih projekata.

Snježana Turalija, vlasnica GREENiKA poslovnog savjetovanja, DGNB konzultantica

Docent Tomislav Benjak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u okviru teme  Mogu li javnozdravstveni registri imati direktan utjecaj na kvalitetu života populacije? naglasio je važnost prikupljanja i analize podataka iz zdravstvenih registara kako bi se bolje razumjelo stanje populacije, posebice ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom. Korištenjem tih podataka mogu se bolje oblikovati zdravstvene politike koje poboljšavaju kvalitetu života građana. Također je objasnio koliko su i zašto važne javnozdravstvene akcije te je pozvao sve sudionike da se odazovu na iste.

Docent Tomislav Benjak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Lidija Suman, načelnica sektora za razvoj digitalnih kompetencija u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, predstavila je temu Digitalna pristupačnost: što je novo u 2024. Naglasila je kako je digitalna pristupačnost ključna za osiguranje ravnopravnog sudjelovanja svih građana u digitalnom društvu te je predstavila što Ministarstvo radi u tom pogledu i prikazala rezultate upitnika za tijela javnog sektora.

Lidija Suman, načelnica sektora za razvoj digitalnih kompetencija u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Katarina Strunjak, predstavnica osoba s motoričkim teškoćama, Dijana Vincek, predstavnica gluhih i nagluhih osoba te Bruno Tot, predstavnik slijepih i slabovidnih osoba, u zajedničkom su izlaganju Digitalna pristupačnost web stranica – iskustva osoba s invaliditetom podijelili svoja iskustva u korištenju web stranica. Svaki je izlagač prenio osobna i korisnička iskustva te ukazao na područja u kojima je nužan daljnji napredak kako bi digitalni sadržaji postali potpuno pristupačni.

Katarina Strunjak, predstavnica osoba s motoričkim teškoćama

Dijana Vincek, predstavnica gluhih i nagluhih osoba

Bruno Tot, predstavnik slijepih i slabovidnih osoba

Sergej Županić, iz Centra znanja Gong, u izlaganju o temi  Digitalni alati za aktivne građane i građanke i za njihova prava predstavio je digitalne platforme koje omogućuju građanima aktivno sudjelovanje u društvenim procesima. Posebno je istaknuo kako digitalni alati, poput platformi ImamoPravoZnati.org, Popravi.to i Parlametar.hr mogu osnažiti građane da bolje razumiju svoja prava i aktivno ih koriste. Također je naglasio ulogu digitalnih alata u podizanju svijesti o društvenim problemima te njihovu sposobnost da potaknu promjene na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Sergej Županić, Gong

Marin Capan, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, predstavio je temu Stambena politika po mjeri mladih, naglašavajući izazove s kojima se mladi suočavaju u potrazi za pristupačnim stambenim rješenjima koji su dobiveni kroz sveobuhvatno istraživanje koje je Mreža provela. U raspravi je posebno istaknuta potreba da stambene politike uzimaju u obzir inkluzivnost i prilagodbe za osobe s invaliditetom, kako bi svi mladi imali jednake prilike za stanovanje.

Marin Capan, predsjednik Mreže mladih Hrvatske

Đordana Barbarić, predsjednica Udruge MoST, u izlaganju pod naslovom Povjerenje - ključan element za povezivanje, suradnju, razvoj, promjenu, održala je motivacijski govor o važnosti međusobnog povjerenja u zajednici. Istaknula je kako povjerenje između različitih dionika – institucija, civilnog društva i građana – predstavlja osnovu za uspješnu suradnju u stvaranju boljih uvjeta za osobe s invaliditetom.

Đordana Barbarić, predsjednica Udruge MoST

Martina Refi Homolak iz Kuće ljudskih prava Zagreb, predstavila je Izvješće o vladavini prava – važnost i mogućnosti za uključivanje civilnog društva. Posebno je naglasila ulogu civilnog društva u praćenju provedbe zakona i politika te važnost transparentnosti i odgovornosti institucija.

Martina Refi Homolak, Kuća ljudskih prava Zagreb

Mateja Medić iz Zelene mreže aktivističkih grupa, u prezentaciji Osnaživanje mladih za održivu budućnost, istaknula je važnost uključivanja mladih u procese donošenja odluka vezanih uz održivost. Govorila je o različitim aktivnostima koje ZMAG provodi kako bi mladi postali aktivni sudionici u kreiranju održive budućnosti.

Mateja Medić, Zelena mreža aktivističkih grupa

Danijela Ferić iz Centra znanja HVIDR-a RH, predstavila je aktivizam tri HVIDR-ine udruge. Ove hvalevrijedne akcije spajaju fizičku aktivnost i ekološku svijest te pokazuju kako je moguće kroz prirodu i sport podržati resocijalizaciju ratnih invalida i njihovih obitelji.

Danijela Ferić, HVIDR-a RH

Marica Mirić, iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, predstavila je temu Utjecaj klimatskih promjena na osobe s invaliditetom. U svom izlaganju istaknula je kako osobe s invaliditetom nerijetko spadaju među najugroženije skupine kada su u pitanju ekstremni vremenski uvjeti i prirodne katastrofe. Mirić je naglasila važnost pristupačnih i inkluzivnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama, kao i nužnost osiguravanja pristupa informacijama i hitnim službama.

Potom je otvorena rasprava i izneseni su zaključci koje je predstavila Marica Mirić.

Marica Mirić, SOIH

Program je nastavljen prikazom videa AccessibleEU, kojeg je predstavio Guillaume Dufresne, tehnički stručnjak iz Europskog resursnog centra za pristupačnost pri Fundación ONCE iz Madrida. Video je dao pregled rada i ciljeva resursnog centra AccessibleEU, koji djeluje kao ključna platforma za promicanje pristupačnosti u svim sektorima unutar Europske unije. Kroz praktične primjere i inicijative, video je sudionicima približio kako se potiče razvoj inkluzivnih politika, alata i rješenja koja unapređuju svakodnevni život osoba s invaliditetom u Europi.

Guillaume Dufresne, tehnički stručnjak iz Europskog resursnog centra za pristupačnost pri Fundación ONCE iz Madrida

Nakon inspirativnog videa, riječ je preuzeo profesor Ljubomir Miščević, koji je predstavio temu Pristupačnost izgrađene okoline u Hrvatskoj - od pravilnika do tehničkog propisa te održao kratku radionicu. Naglašeno je kako je važno osigurati da svi aspekti izgrađene okoline, od stambenih zgrada do javnih prostora, budu dizajnirani u skladu s principima univerzalnog dizajna, kako bi bili pristupačni svima.

Zaključno, 29. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem kroz oba dana pružio je iznimno vrijednu platformu za razmjenu znanja i iskustava na području pristupačnosti, osobne asistencije, zapošljavanju osoba s invaliditetom, održivosti, digitalne uključenosti i mnogih drugih. Predavanja i radionice obuhvatile su širok spektar tema. Simpozij je pokazao kako je napredak u svim područjima vidljiv, ali i dalje postoji prostor za poboljšanja. Konstruktivne rasprave, konkretni prijedlozi i zajednička vizija potvrdili su važnost nastavka suradnje svih dionika u stvaranju društva koje nikoga ne isključuje.

Anamaria Đunđek, Helena Odobašić, Ratmir Džanić, Magdalena Guzalić i Marica Mirić - Stručni tim SOIH-a